Stanje naloga, zalihe, plan održavanja, sljedivost kvalitete — u suvremenom pogonu sve to živi u podacima. A podatke ne vode strojevi, nego ljudi koji istovremeno razumiju i proizvodni proces i informacijski sustav koji ga povezuje. Zato pitanje koje sve češće čujemo od proizvodnih poduzeća nije „koji softver uvesti”, nego „tko će ga znati voditi”.
Upravo o ovom izazovu razgovarali smo s doc. dr. sc. Davorom Kolarom, docentom na Katedri za upravljanje proizvodnjom Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB), čija su područja istraživanja održavanje, informacijski sustavi i planiranje proizvodnje. FSB je GOinfu strateški partner u razvoju znanja, tehnologija i talenata za industriju. Njegov pogled dolazi s mjesta gdje se budući inženjeri pripremaju za stvarnost proizvodnih pogona — a poklapa se s onim što i sami vidimo na projektima kod klijenata.
Prva promjena koju Kolar ističe tiče se same definicije posla. Od inženjera strojarstva i dalje se očekuje da poznaje procese, strojeve i tehnologije, ali to više nije dovoljno.
„Digitalizacija nije zamijenila klasična inženjerska znanja, nego ih je nadogradila. Inženjer strojarstva danas često sudjeluje u projektima implementacije ERP sustava, MES sustava, sustava za prikupljanje podataka sa strojeva ili analitičkih alata za podršku odlučivanju.”
Da bi takvi projekti uspjeli, kaže, mora se razumjeti i tehnologija i poslovni proces. Upravo tu sposobnost povezivanja proizvodnje, poslovnih procesa i digitalnih tehnologija Kolar vidi kao jednu od najvažnijih kompetencija budućih inženjera. To je, u praksi, razlika između nekoga tko instalira modul i nekoga tko razumije zašto se uvodi i koji problem rješava.
Čest je prigovor da fakulteti zaostaju za industrijom. Kolarova je ocjena da visoko obrazovanje danas u velikoj mjeri prati potrebe proizvodnih poduzeća, uz važnu napomenu: strojarstvo je iznimno široko područje i nije realno očekivati da svi studenti steknu jednaku razinu znanja iz svih tema. Zato postoje smjerovi i moduli koji im omogućuju profiliranje prema interesima i tržištu rada.
Na FSB-u su teme ERP-a i upravljanja poslovnim procesima posebno zastupljene kroz modul Industrijsko inženjerstvo i menadžment, koji povezuje tehnička znanja s organizacijskim, poslovnim i informacijskim aspektima proizvodnih sustava. Kroz kolegije poput Informacijskih sustava proizvodnje, Sustava podrške odlučivanju i Razvoja informacijskih sustava studenti uče o poslovnim procesima, modeliranju informacijskih sustava i radu s podacima.
Kolar prvo razbija pretpostavku da tih znanja danas nema — ona se već obrađuju kroz niz kolegija, osobito na modulima usmjerenima na industrijsko inženjerstvo i digitalizaciju. ERP sustavi, podsjeća, povezuju proizvodnju, nabavu, skladište, održavanje, kvalitetu i financije, pa studenti trebaju razumjeti i način rada sustava i poslovne procese koje on podržava.
„Cilj pritom nije da svi studenti postanu ERP konzultanti, nego da steknu kompetencije koje im omogućuju aktivno sudjelovanje u projektima razvoja, implementacije i nadogradnje informacijskih sustava te donošenju odluka temeljenih na podacima.”
Da taj pristup daje rezultat, potvrđuje iskustvo alumnija: značajan broj njih danas radi kao konzultanti za poslovne informacijske sustave, razvojni inženjeri ili voditelji timova u odjelima koji vode digitalizaciju i transformaciju poslovnih procesa u industriji.
Temelj ostaje isti — čvrsto poznavanje struke. Digitalni alati pomažu u odlučivanju, ali ne mogu zamijeniti razumijevanje fizikalnih procesa, tehnologije proizvodnje i ponašanja tehničkih sustava. Na tom temelju, prema Kolaru, danas se grade dodatne kompetencije:
Uz stručna znanja, jednako su važne komunikacijske vještine, rad u interdisciplinarnim timovima i spremnost na kontinuirano učenje. „Tehnologije se mijenjaju vrlo brzo, ali sposobnost prilagodbe i usvajanja novih znanja ostaje trajna vrijednost svakog inženjera”, ističe.
Mladi inženjeri brzo prihvaćaju nove tehnologije i otvoreni su prema digitalnim alatima. Ono što im ponekad nedostaje, kaže Kolar, jest iskustvo rada u složenim organizacijskim sustavima i razumijevanje kako različiti odjeli poduzeća međusobno surađuju.
Zato su praktični projekti, stručna praksa i suradnja s industrijom presudni — tada studenti vide kako podaci nastaju u proizvodnji, kako ulaze u poslovne sustave i kako se koriste za odluke. Njegov je zaključak ohrabrujuć: studenti imaju vrlo dobru osnovu i velik potencijal koji se kroz kontakt sa stvarnim industrijskim okruženjem dodatno razvija.
Ovdje se Kolarov pogled i iskustvo GOinfa najviše preklapaju. Fakultet daje teorijske temelje i metodologiju, industrija daje uvid u stvarne izazove i potrebe. Najveću vrijednost Kolar vidi u zajedničkim projektima, stručnim praksama, gostujućim predavanjima i studijama slučaja iz prakse — jer tada studenti ne uče samo kako tehnologija radi, nego i zašto se uvodi i koje izazove treba savladati.
„U području ERP sustava i digitalizacije posebno je važno razumjeti da se ne radi samo o implementaciji softvera, nego o promjenama poslovnih procesa i načina rada organizacije.”
To je načelo koje u GOinfu smatramo temeljnim: uspjeh projekta digitalizacije ne ovisi o modulu, nego o ljudima i upravljanju promjenom.
Suradnju s GOinfom Kolar ocjenjuje vrlo pozitivno, prije svega jer studentima omogućuje neposredan kontakt s primjerima iz prakse. Kroz gostujuća predavanja kolega iz GOinfa studenti su vidjeli kako se stvarno provode projekti digitalizacije i implementacije poslovnih informacijskih sustava u proizvodnim poduzećima.
„Studentima nastojimo pokazati da suvremeno proizvodno poduzeće nije samo skup strojeva i tehnoloških procesa, nego složen sustav u kojem su proizvodnja, logistika, održavanje i poslovni procesi povezani kroz informacijske sustave.”
Uz to, mogućnost stručne prakse daje studentima iskustvo u stvarnom poslovnom okruženju — što Kolar smatra izuzetno vrijednim za pripremu budućih inženjera za digitalnu transformaciju proizvodnje.
Kolar očekuje da će ovakvi oblici suradnje postajati sve važniji. Teme poput digitalizacije, umjetne inteligencije, upravljanja podacima i integracije informacijskih sustava postaju sastavni dio svakodnevnog poslovanja proizvodnih poduzeća. Fakultetima ostaje zadaća pružiti čvrste teorijske temelje i sposobnost kritičkog promišljanja, a suradnja s industrijom povezuje ta znanja sa stvarnim potrebama gospodarstva.
„Smatram da upravo takav spoj akademskog i praktičnog iskustva predstavlja najbolju pripremu za buduće generacije inženjera.”
Za GOinfo je to više od načelnog stava. Sustav koji razvijamo i održavamo živi u pogonima diljem regije, a njegova vrijednost ovisi o ljudima koji ga razumiju. Ulaganje u znanje budućih inženjera — zajedno s partnerima poput FSB-a — dio je istog posla kao i sam razvoj sustava.
Koje kompetencije treba inženjer za projekte digitalizacije proizvodnje?
Uz čvrste temelje struke, potrebno je razumijevanje poslovnih procesa, osnovno poznavanje informacijskih sustava, sposobnost rada s podacima te razumijevanje automatizacije i integracije sustava — uz komunikacijske vještine i spremnost na kontinuirano učenje.
Uči li se ERP na studiju strojarstva?
Da. Na FSB-u se ERP sustavi i upravljanje poslovnim procesima obrađuju osobito kroz modul Industrijsko inženjerstvo i menadžment te kolegije poput Informacijskih sustava proizvodnje i Sustava podrške odlučivanju.
Zašto je implementacija ERP-a više od uvođenja softvera?
Jer ERP povezuje proizvodnju, nabavu, skladište, održavanje, kvalitetu i financije, pa uspjeh ovisi o promjeni poslovnih procesa i načina rada organizacije, a ne samo o samoj instalaciji.
Kako izgleda suradnja FSB-a i GOinfa?
Kroz gostujuća predavanja, studije slučaja iz prakse i stručnu praksu, u kojima studenti dobivaju neposredan uvid u stvarne projekte digitalizacije proizvodnih poduzeća.
Zanima vas kako digitalizacija proizvodnje izgleda u vašem pogonu — i gdje su preduvjeti prije alata? Javite nam se ili pogledajte naše reference iz proizvodnje.
u proizvodnoj industriji.
na razini cijele regije.
u proteklih 30 godina.
na hrvatskom tržištu.
kontrola informacijske sigurnosti.
kontrola kvalitete
GOinfoZG d.o.o. Kovinska 4a 10 000 Zagreb Hrvatska tel: 0800 12 10 GSM: +385 99 4646 363
