Novosti & Uvidi
Od proizvodnje do ERP-a: Zašto strojari biraju IT karijeru?
Antun Štivičić: “Najveći problem u pravilu nije tehnologija, nego komunikacija i razumijevanje.”
Antun Štivičić: “Najveći problem u pravilu nije tehnologija, nego komunikacija i razumijevanje.”
Od početka studija više su me zanimali procesi i upravljanje nego usko specijaliziranje u jednom području. Privlačilo me razumjeti kako sustav funkcionira kao cjelina, a ne ići duboko samo u jednu tehničku nišu. Radom u GOinfu i implementacijama GoSoft ERP sustava pronašao sam upravo taj spoj. Digitalizacija poslovanja mi je omogućila da inženjerski pristup primijenim na organizaciju – gdje ne optimiziramo samo pojedini stroj ili operaciju, nego cijeli tok informacija i donošenja odluka unutar poduzeća.
Najveći problem u pravilu nije tehnologija, nego komunikacija i razumijevanje. U praksi se često vidi slaba povezanost između odjela, različita tumačenja istih podataka i nedostatak jasne slike o tome što digitalizacija zapravo može donijeti. Odjeli funkcioniraju odvojeno, bez pravog uvida u to kako njihove odluke utječu na druge – kao odvojeni silosi podataka i procesa.
Uz to su podaci često raspršeni i nepouzdani pa su planiranje i koordinacija dodatno otežani. To je tipično stanje prije uvođenja integriranog ERP sustava – sustav postoji, ali ne podržava stvarne potrebe poslovanja.
Strojari imaju prednost u načinu razmišljanja. Navikli smo jasno postaviti problem, odvojiti bitno od nebitnog i razumjeti što je u procesu stvarno važno. To nam omogućuje da prepoznamo gdje digitalna rješenja imaju smisla.
Važan je i način komunikacije – tražimo logiku i konkretne uzročno-posljedične veze, a ne općenite priče. Upravo zato često možemo povezati tehnički i operativni dio i voditi razgovor na način koji je jasan i primjenjiv u praksi.
Jedna od prvih stvari koje se dogode je da tvrtka napokon definira procese koji prije često nisu bili jasno postavljeni. Prije toga način rada uglavnom ovisi o pojedincima, odnosno – svatko radi na svoj način. Uvođenjem ERP sustava dolazi do jasnije podjele odgovornosti i ujednačavanja načina rada.
Sama implementacija poveže ljude iz različitih odjela pa se počnu bolje razumjeti i uočavati međusobne ovisnosti. U praksi se to vidi kroz uređenije skladište, jasnije definirane proizvodne korake i manju ovisnost o pojedincima koji drže informacije u glavi.
Tada tvrtke često prvi put shvate koliko im je sustav prije bio osjetljiv.
Prava vrijednost digitalizacije dolazi tek nakon što se sustav ustali. Tada tvrtka počinje uočavati dodatne mogućnosti za automatizaciju i probleme koje prije nije ni vidjela. Odluke se sve više temelje na stvarnim podacima, a administrativni dio posla se smanjuje.
Podaci postaju dostupni i korisni pa ih se može analizirati i koristiti za daljnja poboljšanja. U takvom sustavu imate jasan uvid u stanje zaliha u stvarnom vremenu, tok materijala, opterećenost radnih mjesta i odstupanja u procesima. Sustav više ne ovisi o pojedincu, nego postaje temelj poslovanja koji raste zajedno s poduzećem.
Najvažnije je da svatko razmisli u kojem smjeru se želi razvijati. Klasične inženjerske uloge uvijek će postojati, ali strojarstvo danas nudi puno šire mogućnosti. Područja poput digitalizacije i upravljanja procesima mogu biti zanimljiva onima koji žele raditi s različitim tehnologijama, stalno učiti i imati više kontakta s ljudima.
Upravljanje informacijama i njihovo povezivanje može se gledati kao inženjerski zadatak – jer treba osmisliti sustav koji ima smisla i funkcionira u praksi. Bez toga ni najbolja tehnologija ne može doći do izražaja.
Rado ćemo odgovoriti na sva Vaša pitanja. Kontaktirajte nas na: info@goinfo.hr.
u proizvodnoj industriji.
na razini cijele regije.
u proteklih 30 godina.
na hrvatskom tržištu.
kontrola informacijske sigurnosti.
kontrola kvalitete